Povijest četvrtkom

Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, I. dio

Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, II. dio

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, I. dio

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, III. dio

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, I. dio

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.